Projektni konzorcij projekta EU INTERREG RTIT (Project Code: DRP0200330, Acronym: RTIT) koji vode Technolopolis iz Nikšića i Nacionalni institut za hemiju Slovenije održao je on-line sastanak konzorcija sa ciljem da se prije prvog zvaničnog sastanka i početka projekta u Ljubljani još jednom definišu zaduženja i obaveze članova svakog od timova za taj prvi (tzv. kick-of meeting) čiji će domaćin biti Privredna komora Slovenije.
Kako je iz naslova projekta vidljivo: Zajednice znanja za ubrzanje prenosa RTI-a u Dunavskom regionu (DR) – RTIT ima za cilj – Unapređenje inovacija i transfera tehnologije u Dunavskom regionu.
Novi i inovativni materijali igraju ključnu ulogu u digitalnoj i zelenoj tranziciji otvarajući nove funkcionalnosti i značajno unapređuju postojeća tehnološka rješenja. Istraživanje materijala kao i tehnologija je od centralnog značaja u gotovo svim proizvodnim industrijama i zahtijeva visoku specijalizaciju i interdisciplinarne mreže. DR doprinosi proizvodnjom i preradom materijala evropskim lancima vrijednosti. Materijali su ključna prednost u današnjim vremenima geopolitičke nestabilnosti. To je jedan od trenutno najdinamičnijih sektora s ogromnim tehnološkim izazovima i velikim potencijalom za inovacije, kao što su održivi, pametni i osjetljivi materijali, napredni kompoziti, površinski inženjering, lagani ili energetski optimizirani materijali. Dunavski region je jak u proizvodnji materijala i ključna regija unutar EU za smanjenje ovisnosti o tržištima izvan evropskog kontinenta. Strategije inovativnosti i nauke zemalja DR jasno odražavaju tu ambiciju.
Postojeći i novi tehnološki izazovi, rastuća potreba za održivošću i otpornošću zahtijevat će mnogo viši nivo istraživanja, tehnologije i inovacija (RTI) u materijalima, ali prije svega efikasniji prenos RTI-a na poslovnu zajednicu (push & pull mehanizam) kako bi se ne samo da ostane konkurentan već i da poboljša poziciju DR kao ključnog igrača u materijalima u evropskim lancima vrijednosti.
Projektom će se pokušati dokučiti i zašto je nivo inovativnosti nizak, a upravljanje i valorizacija RTI slabi? Zašto se sistemi podrške inovacijama i kreatori politike bore da pronađu prave mjere politike da sustignu Zapad? Odliv mozgova i nedostatak kvalifikovanih stručnjaka, mala tržišta, nedostatak finansijskih sredstava su dominantni razlozi koje nije lako prevazići. Ali postoji i nedostatak kapaciteta i znanja o novim konceptima push (RTI to market) i pull (market pull of RTI). Prečesto tvrdimo da je administrativna/politička strana da jedan od razloga za slab učinak RTI transfera. Upravljanje tehnologijom i znanjem u malim i srednjim preduzećima je takođe slabo. RTI prenos nije jednostavan zadatak. Primajuća strana (MSP) treba da razumije RTI i njegov potencijal za njihovo poslovanje. RTI su novine, ali i pune neizvjesnosti. Kakav će biti uticaj uvođenja nove tehnologije, materijala ili druge inovacije unutar kompanije? Ovo su bile samo neke od tema koje su dali predstavnici nosioca projekta u uvodnom dijelu vezanim za objašnjenje projekta. Nakon toga slijedilo je predstavljanje projektnog konzorcija koji čine 13 partnera iz 8 zemalja (MN, AT, DE, SI, HU, BG, BH, UA).
Najvažnije karakteristike rada CIP UNZE, dosadašnje projektne rezultate i tim koji će raditi na projektu RTIT predstavio je director CIP UNZE prof.dr Darko Petković. Pored njega na on-line sastanku konzorcija bili su i šef projekta v. prof. dr. Džafer Dautebegović kao i finansijski menadžer na projektu v.a.mr Emir Đulić.
Nakon gotovo 4-satnog zasjedanja na on-line sastanku predstavnici Tehnopolisa su zaključili prvi sastanak konzorcija.
